Albert Camus: Mit o Sizifu
I površnome poznavatelju književnosti nije potrebno objašnjavati tko je Albert Camus, francuski književnik, filozof, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1957. godine i jedan od najznačajnijih književnika sredine dvadesetog stoljeća. Iako je izrijekom odbijao povezanost s egzistencijalizmom, nema dvojbe da se Camusov književni rad ponajviše veže uz ovaj pravac. U svojim djelima francuski je književnik često razrađivao ideju apsurda ljudske egzistencije. Svjetsku reputaciju stekao je pripovijetkama Stranac i Pad , romanom Kuga , dramama Nesporazum , Pravednici i Kaligula , te esejima Mit o Sizifu i Pobunjeni čovjek . Mit o Sizifu objavljen je 1943. godine, godinu dana nakon Stranca , pa je, kako u pogovoru hrvatskome izdanju knjige (Matica hrvatska, 1998.) piše Milivoj Solar, shvaćen kao filozofski komentar te pripovijetke koja je, uz Sartreov roman Mučnina (Camus se razišao sa Sartreom nakon što je objavio knjigu Pobunjeni čovjek u kojoj piše o „metafizičkoj